Objašnjenje osiguranja tereta

Kemijski požar na teretnom brodu MV Express Pearl kod Colomba na Šri Lanki u svibnju 2021. podsjeća nas sve da se vrijedna roba može izgubiti i oštetiti u prijevozu; teret se također može ukrasti dok se prevozi.

Statistički gledano, zrakoplovni je promet najsigurniji, ali u zračnom teretnom prometu može s vremena na vrijeme doći do štete i gubitka tereta. U incidente visokog profila ubraja se Lufthansin teretni let 8640 iz 2010. koji je prejako dotaknuo Rijad u Saudijskoj Arabiji i razbio se na pisti, a požar je uništio središnji dio zrakoplova. Kapetan i kopilot u zrakoplovu uspjeli su se evakuirati, no zadobili su ozljede.

Prometne nesreće uzrokuju značajan gubitak tereta svake godine. Uz to je krađa tereta sve veća prijetnja, događa se na stajalištima za kamione, parkiralištima uz cestu, pa čak i zbog provala u kamionske garaže. Cijela vozila i prikolice mogu se oteti uz prijetnju oružjem, a dok vozač radi pauzu, njegovo vozilo može se nasilno otvoriti i isprazniti sadržaj. Najčešće se kradu hrana, piće, alkohol i duhan te autodijelovi i elektronika.

Nesreće u željezničkom prometu relativno su rijetke, no na primjer, u ožujku 2021. dogodio se niz iskliznuća s tračnica. Više od 40 vagona koji su prevozili mješoviti teret, uključujući opasne materijale, srušilo se u pijesak pustinje južne Kalifornije. Još 20 vagona teretnog vlaka iskočilo je iz tračnica u ruskoj sibirskoj regiji, a više od 20 vagona iskočilo je iz tračnica u Plymouthu, MN, srećom sve nesreće prošle su bez ozlijeđenih. A samo nekoliko tjedana kasnije, u Češkoj su se sudarila dva teretna vlaka.

Do gubitka tereta može doći i tijekom skladištenja tereta. Katastrofalna eksplozija skladišta 2020. u luci grada Bejruta rezultirala je procijenjenom materijalnom štetom od 15 milijardi dolara i tragično više od 200 mrtvih i 7500 ozlijeđenih.

Gubici kontejnerskog tereta u svakoj pojedinoj godini mogu značajno varirati. 2020., kada je ukupni pomorski promet bio značajno manji zbog pandemije COVID-19, gotovo 2000 kontejnera izgubljeno je u samo jednom incidentu u prosincu – ovaj „teretni pokolj” izazvao je kontejnerski brod ONE Apus 1600 nautičkih milja sjeverozapadno od Havaja.

Troškovi uzrokovani krađom tereta procjenjuju se na desetke milijardi dolara diljem svijeta svake godine. Godine 2015. Britanski institut za normiranje procijenio je da je globalni teretni kriminal koštao 22,6 milijardi dolara, a novija analiza pokazuje da samo SAD sada ima problem od 15 do 30 milijardi dolara.

U regiji EMEA incidenti krađe tereta udvostručili su se između 2018. i 2019. (porasli su s 3981 na 8548 incidenata), s prosječnom vrijednošću „teškog zločina povezanog s teretom” od 641.200 USD, prema Udruzi za zaštitu transportne imovine. U dva odvojena incidenta iz kamiona u Rumunjskoj i Njemačkoj ukradeni su automobilski dijelovi u vrijednosti većoj od 2.000.000 dolara. Najspektakularniji zločin bila je krađa nakita i plemenitih metala vrijednih gotovo 21 milijun dolara iz objekta u Južnoj Africi.

Uz katastrofe i zločine na moru, u zraku i na kopnu o kojima čitamo na naslovnicama, postoji mnoštvo malih i ponekad sasvim običnih gubitaka. Iako uvijek treba poduzeti korake za zaštitu od gubitka tereta, vjerojatnost oštećenja ili gubitka tereta u prijevozu mnogo je izglednija od, recimo, požara u kući.

Ako kontejner ili neka dio tereta padne ili se razbije, to može uzrokovati fizičku štetu na teretu. Drugi su rizik vlažna oštećenja, obično uzrokovana vlagom, kondenzacijom, kišom i prodorom morske vode. Nadalje, teret se može oštetiti kontaminacijom i zarazom, a može pretrpjeti i temperaturnu štetu ako je roba kvarljiva. A oportunistička prijetnja stalna je opasnost.

Razlozi za ove slučajeve gubitka tereta mogu uključivati ​​neprikladno ili nedostatno pakiranje za zaštitu tereta, upotrebu pogrešne vrste spremnika, neodržavanje ispravnih postavki temperature i vlažnosti u kontejneru s kontrolom temperature, preopterećenje i nepravilnu raspodjelu težine te netočno označavanje – posebno kad se radi o opasnoj robi – uzrokujući neispravno slaganje kao i propuste u sigurnosti i nadzoru.

Imajući na umu sve ove rizike, postoji jak argument za ugovaranje dobre police osiguranja tereta umjesto oslanjanja na međunarodne konvencije o prijevozu tereta za naknadu.

Naveli smo neke katastrofalne događaje u vezi s teretom zajedno s drugim, običnijim događajima gubitka tereta koji se događaju svaki dan diljem svijeta. Do gubitka i oštećenja tereta često dolazi zbog nemara, nedostatka stručnosti, lijenosti i prečaca radi uštede. Nemar, nedostatak pažnje prema detaljima, nedovoljna ambalaža i oportunistički kriminalci neizbježno će povećati rizik pošiljatelja. Istražimo sada golemi financijski rizik oslanjanja na međunarodne konvencije o prijevozu tereta za kompenzaciju umjesto ugovaranja dobre police osiguranja tereta.

Zapravo se sve to može dogoditi kad međunarodna pošiljka uključuje više lokacija rukovanja. Tijekom jednog putovanja može postojati više dionika ili „ruku” koje dolaze u kontakt s pošiljkom.

To mogu biti dobavljači i podizvođači koji utovaruju teret, kao i pružatelji logističkih usluga koji dostavljaju teret do središnjih skladišta i dalje od skladišta do morske luke ili, na primjer, terminala zračne luke. Tu su i lučki radnici koji premještaju robu unutar luke ili zračne luke te na plovilo ili zrakoplov. Teret uz to moraju provjeriti i obraditi carinski službenici te se on kreće kroz carinska skladišta. A kada roba konačno stigne u odredišnu zemlju, često će biti potrebno i zadnje putovanje kamionom kako bi roba stigla do primatelja.

Iako postoje međunarodne konvencije o naknadi u slučaju oštećenja ili gubitka tereta, isplata je mnogo niža od vrijednosti robe. To je zato što se naknade za teret obično temelje na težini tereta, a ne na vrijednosti tereta. Uz to, što je najvažnije, vlasnik tereta mora dokazati da je prijevoznik postupio nemarno – kontradiktorni proces koji može potrajati mjesecima i, logično, uvijek će isključiti bilo koju vrstu prirodne katastrofe ili „više sile” za koju se prijevoznik nikada ne može smatrati odgovornim.

Kako biste razumjeli zašto otpremnicima treba polica osiguranja tereta, pogledajte razliku između kompenzacije bez osiguranja (prema međunarodnim konvencijama odgovornosti za teret i na temelju težine tereta) i kompenzacije s osiguranjem (na temelju ukupne vrijednosti tereta). Izračuni kompenzacije razlikuju se ovisno o načinu prijevoza, pa evo dva primjera – jedan uključuje zračni prijevoz, drugi oceanski prijevoz.

U našem prvom primjeru dvije glodalice ukupne težine 2850 kg prevezene su morem i izgubljene u prijevozu. Pod pretpostavkom da je prijevoznik odgovoran i da zahtjev podliježe odgovornosti za prijevoz tereta, prema Hague Visby pravilima koja se temelje na težini, otpremnik će dobiti natrag samo 7.980 dolara naknade, daleko manje od stvarne vrijednosti strojeva. No ako ima policu osiguranja tereta, otpremniku će se nadoknaditi ukupna vrijednost oba stroja – što znači da njegovo poslovanje neće pretrpjeti nikakav financijski gubitak. To je velika razlika: 7.980 USD naspram 70.000 USD!

U našem drugom primjeru pošiljka luksuznih torbica i modnih dodataka potpuno je uništena tijekom zračnog prijevoza. Vrijednost ove pošiljke je visoka, no težina je relativno mala – roba je vrijedna 120.000 USD, a ukupna konsignacijska težina je 1.560 kg. Ponovo ćemo pretpostaviti da je prijevoznik odgovoran i da zahtjev podliježe odgovornosti za teret, ovaj put u skladu s Montrealskom konvencijom. Bez osiguranja otpremnik bi dobio kompenzaciju od samo 34.320 USD, no s policom osiguranja tereta dobio bi 120.000 USD.

Kada nemate policu osiguranja tereta, dobivanje naknade može biti dugotrajan proces koji odvlači vaš otpremnički tim od drugih važnih zadataka kojima se trebaju baviti, a uspjeh nije zajamčen. Stoga ima smisla barem razmisliti o osiguranju tereta prije prijevoza, koliko god se taj potez činio običan.