IMO 2020 smanjuje emisije sumpora, ne CO₂

Oceanski prijevoznici mogu birati između tri različite metode za smanjenje emisije sumpora svojih kontejnerskih brodova. Iako svako rješenje omogućuje znatno smanjenje emisija SOx, za svako postoje određeni ustupcikad se radi o emisijama CO₂ ili drugih stakleničkih plinova. Rješenja obuhvaćaju:

• Upotrebu rafiniranih dizelskih goriva ili destilata kao što je brodsko plinsko ulje (MGO), s udjelom sumpora ispod 0,5 %. To je gorivo je skuplje od loživog ulja (HFO).
• Postavljanje čistačana brodove – to su u biti strojevi za pranje koji pri sagorijevanju sumpor odvajaju od ostatka goriva.
• Upotreba alternativnih izvora gorivakao što je ukapljeni prirodni plin (LNG). Za LNG je potrebno prilagoditi motore, ali mu je cijena nešto niža. Budući da je plin opasan po svojoj prirodi, njegova upotreba ograničava vrste tereta koji se mogu prevoziti na brodu.

Studije se razilaze kad je riječ o pravim ekološkim troškovima smanjenja emisija sumpora prema IMO 2020. Svaka metoda smanjenja sumpora ima vidljive nedostatke koji, iako ne nadmašuju prednosti IMO 2020, opravdavaju daljnja istraživanja i definiranje novih pravila.

Radeći s pouzdanim partnerima, DHL korisnicima može pomoći ne samo u smanjenju emisija sumpora, već i pridonijeti ubrzanju održive proizvodnje goriva i globalne dostupnosti. Evo primjera za oceanski prijevoz:

1. DHL predviđasmanjenje emisija ugljika.
2. Nabavlja se odgovarajuća količinaodrživog pomorskog gorivai ono se upotrebljava za jedan ili više kontejnerskih brodova.
3. Prijevoznici dobivaju održivo brodsko gorivo,ali pokriti moraju samo troškove konvencionalnog goriva. Razlika u cijeniizmeđu konvencionalnog i održivog brodskog goriva određuje trošak premije za održivo gorivo.
4. Primjena pristupa jedne atmosferepojednostavljuje promjenu goriva jer održivo brodsko gorivo ne mora biti na istim plovilima kao kontejner za koji se trebaju smanjiti emisije.

Nisu sva goriva s niskim sadržajem sumpora ista. Gorivo ulje s vrlo niskim sadržajem sumpora (VLSFO) dobiva se miješanjem aditiva i takozvanih aromatskih spojeva kako bi se poboljšala njegova učinkovitost i mazivost. Ovi aromatski spojevi, kao što su toluen ili benzen, mogu stvoriti crni ugljikkad dođu u kontakt sa zrakom.

Crni je ugljik aerosol koji nastaje nepotpunim izgaranjem goriva i  Ujedinjeni Narodi smatraju ga uzročnikom klimatskog zagrijavanja, a uz to je i toksičan za ljude. Studija koju je Njemačka predala IMO upozorava da bi prelazak s HFO koji je bogat sumporom na VLSFO mogao povećati emisije crnog ugljika za čak 85 %. Studija također ističe da upravljanje brodovima nižim brzinama može povećati emisiju crnog ugljika.

Kako bi se uskladili s IMO 2020 propisima, vlasnici brodova mogu postaviti čistače na svoja plovila. Ti čistači „ispiru” sumporov oksid iz brodskog motora i ispušnih sustava, što omogućuje upotrebu tradicionalnog HFO goriva s udjelom sumpora iznad 0,5 %.

Postoje dvije kategorije čistača: s otvorenom i zatvorenom petljom. Sustavi sa zatvorenom petljom otpadnu vodu spremajuna brodu te se ona mora zbrinuti u namjenskim lučkim objektima. Sustavi s otvorenom petljom,međutim, release zagađenu vodu ispuštaju u more te na taj način mogu naštetiti morskom ekosustavu. Zemlje kao što je Kina sada razmatraju provedbu politika koje bi ubuduće zabranjivale čistače otvorene petlje u njihovim obalnim regijama.

Iako upotreba LNG-a smanjuje emisije CO₂, LNG se u načelu sastoji od metana – pa se tehnički i dalje radi o fosilnom gorivu koje ispušta stakleničke plinove. Osim smanjenja emisija CO₂, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama preporučuje smanjenje emisije metana za 35 % ili više do 2050. u usporedbi s razinama iz 2010. kako bi se zadržala razina globalnog zatopljenja od 1,5 °C.

Dok proizvodnja i distribucija LNG-a može izazvati zabrinutost za emisiju CO₂, njegovo normalno izgaranje unutar brodskog motora stvara manje emisije CO₂ od emisije HFO-a. Međutim, neoptimalna konstrukcija motora omogućuje kontinuirano ispuštanje metana u atmosferu, također poznato kao curenje metana. Taj fenomen naglašava važnost potrebe za boljim dizajnom brodova i motora, zajedno stemeljitim i redovnim mjerenjem emisija na brodu. To je dio cilja Početne strategije IMO 2050, koja se bavi točkama koje su pokrenule gore predstavljene studije – a otpremnici mogu djelovati već danas.

Biogoriva će tijekom sljedećih pet do deset godina ostati jedna odnajrealističnijih alternativa tradicionalnim gorivima, bez obzira na to imaju liveliki ili mali udio sumpora. Najbitnije je to što se ona dobivaju od održivih sirovina, no prednost im je što suveć danas komercijalno dostupna. Uz daljnju optimizaciju opskrbnog lanca i ekonomiju razmjera, cijene bi u budućnosti mogle biti još niže. Kada se radi ispravno, proizvodnja i upotreba biogoriva također su prihvatljivije za okoliš jer su ova goriva biorazgradiva i puno manje toksična od fosilnih goriva.

U biogoriva obično se ubrajaju:

• Biodizel: Dobiva se iz biljnih ili životinjskih masti i alkohola, općenito se upotrebljava kao aditiv dizelskim gorivima, s mješavinom u rasponu od 2 % (B2) do 100 % biodizela (B100). Kad je proizveden od otpadne sirovine (ili HVO, za hidrotretirana biljna ulja) može se upotrijebiti kao čisto gorivo.
• Bioetanol: Koristi se kao aditiv konvencionalnom benzinu i obično se proizvodi alkoholnom fermentacijom kukuruza ili žitarica. Najpoznatija je verzija E10, koja se upotrebljava u osobnim automobilima i kamionima, a zapravo je mješavina 10 % etanola i 90 % benzina.
• Biokerozin: Poznat i kao biogorivo za mlazne zrakoplove, proizvodi se od biljnih i životinjskih masti. Biogoriva za mlazne zrakoplove mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova u zrakoplovstvu za 50 % do 95 % u usporedbi s fosilnim gorivom za mlazne zrakoplove.

Uz biogoriva postoje i e-goriva, sintetička goriva koja se proizvode od vode i ugljičnog dioksida. O e-gorivima i drugim poboljšanjima pročitajte u našem PDF-u s tehničkom dokumentacijom o održivim gorivima (1,9 MB).

Rješenja za neutralizaciju unutar vlastitog lanca: Prelazak na održiva goriva

Objašnjenje održivog upravljanja opskrbnim lancem

Pojmovnik za fokus na održivost